Predavanje: “Knjiga, najbolji poklon”

“Duh literature je najuzvišeniji ljudski duh”

U prostorijama Fondacije Proljeće u Tuzli održano je još jedno u nizu predavanje o temi knjiga, čitanje, izučavanje i nauka, teme koje su bez sumnje najvažniji temelji prosperiteta zajednice i društva, što je i osnovni cilj ove Fondacije. Ovoga puta govorilo se o knjizi i čitanju, teme koje su, usljed raznih uticaja savremenih mas medija, ozbiljno zapostavljene, što, kako je istaknuto na predavanju, za posljedicu ima ozbiljnu dekadenciju društva i pismenosti uopće.

“Problem nečitanja, odnosno zapostavljanje knjige je već postao globalni problem, ali najviše pogađa zemlje u tranziciji poput BiH koje nemaju načina, niti projekata očuvanja kulture čitanja. Ima pojedinačnih pokušaja valorizacije knjige, zavisno od ustanove do ustanove, no sve je to nedovoljno ukoliko država ne podržaje takve projekte. Danas imamo poplavu bezličnih informacija putem interneta, tako da se više čitaju događaji iz svijeta šunda, života sportaša, estradnih umjetnika, šou biznisa, a pažnju i dragocjeno slobodno vrijeme unutar naših domova, umjesto knjige i misli značajnih svjetskih i domaćih autora pisane riječi, zaokupljaju tv novelei razne informacije koje nam se plasiraju, a od kojih nikakve koristi nemamo.” istakla je Sabina Babajić, voditeljica tuzlanske Zavičajne zbirke pri Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Derviš Sušić.

Dodala je da se knjizi svi moramo vratiti ukoliko želimo promovirati pismenost, stavljajući akcent na mlađu populaciju, učenike i studente, jer “čovjek vrijedi onoliko koliko je knjiga pročitao”. Predavanje je bilo interaktivnog karaktera, a najviše učešća su uzeli upravo učenicii studenti, što daje nadu da će kultura čitanja, koja po književniku i misliocu Thomasu Mannu, predstavlja najuzvišeniji ljudski duh, opstati, uprkos žestokim uticajima okoline. Simbolično je i to što se predavanje održalo u danu koji se obilježava kao Svjetski dan poezije.

Biografija:

Sabina (rođ. Mehmedinović) Babajić rođena je 22.08.1962. godine u Kiseljaku kod Tuzle. Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo zavšila u Sarajevu 1985. godine. Godine 1986. započela svoj radni staž u Narodnoj biblioteci Tuzla (Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ Tuzla), gdje i danas radi. U periodu od 1986. do danas prošla je sve faze bibliotečkog poslovanja, bivajući angažirana na najsloženijim zadacima u okviru bibliotečkog zvanja-bibliotekar, od informatora, voditelja do rukovodioca službi kao što su: Služba za rad sa korisnicima i promotivne aktivnosti, te Služba za zavičajnu zbirku i bibliografiju. Uporedo sa ostvarivanjem radnih zadataka unutar djelokruga poslova na koje je bila raspoređena, u proteklih više od dvadeset godina, kontinuirano je radila na unapređenju bibliotekarske struke ne samo unutar prostora na kome biblioteka djeluje nego i šire. Godine 2001. izabrana za člana Predsjedništva Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine.

U toku prvih poslijeratnih koraka na konsolidovanju bibliotekarstva BiH, te oživljavanja funkcije Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, ispred Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine birana za člana Komisije za bibliografiju (1997.), koja je imala zadatak oživljavanje rada na izradi opće nacionalne bibliografije. U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci „Derviš Sušić“ Tuzla, također kroz različite stručne komisije sudjelovala i danas sudjeluje u pokretanju, izradi i realizaciji projekata i programa, koji imaju za cilj unapređenje bibliotečke struke odnosno ostvarivanje programskih ciljeva Biblioteke. Osim aktivnog sudjelovanja u radu Stručnog kolegija Biblioteke, na pozicijama predsjednika, svoja stečena iskustva usmjerava i ka mlađim zaposlenicima putem mentorskog angažmana, kao i drugih vidova edukativnog rada. Cijeneći značaj informiranosti korisnika bibliotečkih usluga o radu Biblioteke, 1990. godine sudjelovala je u pokretanju, izradi i štampanju javnog glasila BibliotekeInformativnog biltena. Godine 2000. također kao član Redakcije časopisa Stav, sudjelovala u njegovom publikovanju i afirmaciji. Tokom svih ovih godina kontinurano je radila na afirmaciji bibliotečkog rada sudjelovanjem u izradi i publikovanju različitih promotivnih sadržaja. Najveći dio radnog staža, bila je angažirana na ustrojavanju i razvoju Zavičajne zbirke, koja danas unutar Biblioteke funkcioniše kao jedna od najrespektabilnijih organizacionih jedinica,a unutar bosanskohercegovačke bibliotečke mreže jedna je od najizraslijih bibliotečkih kolekcija ove vrste. S obzirom na dugogodišnje iskustvo bavljenja zavičajnom građom u proteklom periodu sudjelovala u realizaciji različitih kulturnih događaja koji su imali za cilj valorizaciju kulturne historije Tuzle i njene okoline.

U nizu značajnijih događaja izdvajaju se : organiziranje simpozija u povodu 400 godina od rođenja M. H. Uskufija, te tim povodom štampanje fototipskog izdanja prvog bosansko-turskog rječnika (2001.); organiziranje skupa i izložbene postavke u povodu 100 godina štamparko-izdavačke djelatnosti u Tuzli (1986.);sudjelovanje u organizovanju skupova šireg značaja posvećenih D. Sušiću (1999., 2002.)Meši Selimoviću (1990.,2006);učešće na Gradačačkim susretima (1998.); izlaganje na simpoziju posvećenom zavičajnim kolekcijama u Zenici 2004; učešće u izradi monografije o Biblioteci a u povodu njenog jubileja 65 godina postojanaja i rada (2011). Neka od svojih praktičnih iskustava koja su sticana kao rezultat dugogodišnjeg rada publikovala je unutar različitih periodičnih publikacija, kao što su:Pozorište, Diwan, Bosniaca, Arhivska praksa. Danas, budući da je educirana bibliotečka uposlenica sa ostvarenom licencom za sudjelovanje u Kooperativnom online bibliografskom sistemu Cobiss, direktno sam uključena u proces informatizacije bibliotečkog poslovanja.